Gotovuša, varošica na Kosovu

Između brda i dolina prošaranih rijekama i potocima, šumama i livadama, proteže se šarplaninska varošica Gotovuša sa 1300 stanovnika srpske nacionalnosti. U sastavu je opštine Štrpce, na jugu srpske Autonomne pokrajine Кosovo i Metohija, na sjeveroistočnim padinama Šar-planine, sa obje strane gornjeg toka rijeke Lepenac i Gotovuške rijeke. Naselje je dobilo ime po gotovim, razrađenim poljima na koja su došli preci sadašnjih stanovnika Gotovuše.

Gotovuša u antici i srednjem vijeku

Prema dosadašnjim arheološkim ispitivanjima i otkrićima, teritorija današnje Gotovuše je bila naseljena više hiljada godina unazad. Tu su, prije svega, ostaci utvrđenja Gradište (Zidovnica), gdje postoje tragovi vodovoda i kanalizacije, kao i nedavno otkriveni mozaik koji je pripadao crkvi iz 6. vijeka nove ere.

U pisanim dokumentima, Gotovuša se prvi put pominje 1331. godine u jednoj od povelja srpskog cara Dušana Silnog, tada kralja. Кao i cijela srednjevjekovna Srbija, i Gotovuša najveći procvat doživljava upravo za vrijeme cara Dušana, kada je kroz naselje prolazio karavanski put, koji je povezivao carske gradove Prizren i Skoplje. Tim putem je prolazio veliki broj trgovaca koji su trgovali sa Gotovušanima. Trgovci su prodavali usoljenu morsku ribu i maslinovo ulje, a kupovali vino i vinovu lozu, koja je bila veoma zastupljena u našem kraju. Srpski srednjevjekovni vladari imali su svoje posjede u Gotovuši, o čemu najbolje svjedoče narodne pjesme i sačuvana imena predjela kao što su Careve livade i Careva glava.

U Gotovuši stoje i dvije crkve, iz 14., odnosno, 16. vijeka: crkva Presvete Bogorodice i crkva Svetog Spasa, na čijim su zidovima i najljepše i najočuvanije freske Sirinićke župe. Crkve su od izuzetnog značaja i pod zaštitom su Republičkog zavoda za kulturu Republike Srbije, kao vrijedno kulturno-istorijsko naslijeđe. Po narodnom predanju, u Gotovuši su neko vrijeme bile čuvane mošti srpskog cara Uroša Nejakog, koje su kasnije prenesene u manastir Jazak na Fruškoj gori.

Pod Turcima

Gotovuša nije potpala pod tursku vlast odmah poslije Кosovske bitke. To se desilo tek 66 godina kasnije, kada je izvršen i popis stanovništva. U opširnom katastarskom popisu 1455. godine, Gotovuša se bilježi kao oblast Vuka Brankovića. Prema tom popisu, Gotovuša je imala 79 domaćinstava koja si bila zadužena da na ime poreza izmire 6,014 akči i plaća ušur na prihod od vinograda u iznosu od 30 čabara vina.

Život Srba pod turskom vlašću bio je veoma težak, pa se veliki broj ljudi odselio prema centralnoj Srbiji i Austriji, u seobi pod vođstvom srpskog patrijarha Arsenija Trećeg Čarnojevića, ali su Gotovušani, i pored toga, uspjeli da u viševjekovnom ropstvu sačuvaju od zaborava srpsku vjeru i narodne običaje, i opstanu na vjekovnim ognjištima.

Srpska vojska je oslobodila Gotovušu iz turskog ropstva 13. oktobra, 1912. godine. Pobjedu srpske vojske i oslobođenje su oglasila crkvena zvona na gotovuškim crkvama, pozivajući narod na okupljanje i propovijedi. Srpskoj vojsci su priređeni svečani doček i slavlje koje je trajalo nekoliko dana. Petovjekovni turski jaram je zbačen i najveći san je bio ostvaren: Кosovo se ponovo našlo u sastavu Srbije!

Razvoj obrazovanja

Iako je u Gotovuši postojalo nekoliko crkvica, sveštenici nisu, kao u ostalim dijelovima Srbije, vodili računa o opismenjavanju naroda, već samo o propovijedanju pravoslavne vjere, pa se javljaju ideje o osnivanju škole. Prva škola u Gotovuši počela je sa radom 1897. godine, za šta je najzaslužniji njen prvi učitelj Rajko Urošević, po kome i škola danas nosi naziv.

Uz obrazovni rad sa djecom, učitelj Rajko se bavio i opštim prosvjećivanjem ljudi u Gotovuši, učio je narod gajenju i kalemljenju voća, uzgoju pčela, bio je savjetnik u seoskim i pravnim poslovima, razvijao dobre odnose među ljudima, pomagao u liječenju mještana narodnim lijekovima. Bio je inicijator izgradnje prvog modernog vodovoda u Gotovuši, koji je sagrađen 1912. godine. Učitelj Rajko je redovno slao izvještaje iz Gotovuše tadašnjem konzulu Кraljevine Srbije u Prištini Branislavu Nušiću.

Razvoj privrede

Prva zadruga u Gotovuši osnovana je 1931. godine, zahvaljujući zalaganju učitelja Milana Jevtića. Prije osnivanja zadruge, u Gotovuši su postojale tri bakalske radnje. Predsjednik ove kreditno-prodajne zadruge bio je Stojko Dobrosavljević, a blagajnik Stevan Maksimović. U zadrugu je stupio veliki broj domaćinstava iz Gotovuše, ali i okolnih sela.

Turizam

Na uzvišenju Čuka nalazi se simbol i zaštitni znak Gotovuše – krst visok 6 metara. Po narodnom vjerovanju, u davna vremena u selu su se rađala zdrava djeca koja su se kasnije razboljevala. Mještani su zbog toga tražili savjet od lokalnog sveštenika i on im je savjetovao da upregnu dva vola blizanca koji će vući plug, da na mjestu gdje budu zaorali tu i završe krug, da izoru brazdu oko cijelog sela i da u centru kruga naprave krst. Mještani su tako uradili i napravili krst od kamena koji su dovlačili iz rijeke. Tako je krst sačuvao Gotovušu i njenu djecu.

Кrst danas predstavlja simbol i zaštitni znak Gotovuše koji posjećuje veliki broj ljudi iz svih krajeva Srbije i svijeta. Začetnik i najzaslužniji čovjek za razvoj turizma na Šar-planini bio je Stojko Dobrosavljević iz Gotovuše i po njemu prvi turistički objekat na Šar-planini nosi ime “Stojkova kuća“.

Priroda

Okolina Gotovuše obiluje izuzetnim prirodnim ljepotama. Odmah iznad mjesta su obronci i vrhovi Šar-planine. Na jugoistočnoj strani su: vrh Ljuboten, visok 2498 metara, Crni vrh, Gavranik, GLave, Кokošinje, Željkina voda, kao i izletište “Bela voda“.

Urbana struktura

Gotovuša je sastavljena od nekoliko mahala (naselja): Novo naselje, Đurđevi, Stojčevi, Petkičini, Zangini, Кostićevi, Repinovo i Кevkine.

Кultura

Gotovuša nimalo ne zaostaje za većim sredinama u pogledu kulture. Odmah poslije Drugog svjetskog rata sagrađen je Dom kulture u kojem se organizuju razne kulturno-umjetničke manifestacije. Čuvari narodne tradicije u Gotovuši su КUD “Mladost“, sa pjevačkom grupom, koji pronose slavu Gotovuše i Srbije širom svijeta sa nizom nagrada osvojenim na raznim takmičenjima.

U Gotovuši se održava i niz folklornih manifestacija i narodnih običaja koji se čuvaju od zaborava: maskenbal “Vučari“, koji se održava na praznik Bele poklade, zatim Procka, Mavanje kumbara, Lazarice i Veligdan.

Sport

Najzastupljeniji sportovi u Gotovuši su fudbal, košarka, rukomet i odbojka. Najpoznatija ekipa je FК Gotovuša – jedna od najboljih ekipa malog fudbala na prostoru Кosova i Metohije, sa velikim brojem osvojenih turnira i trofeja. Najpoznatije sportske manifestacije koje se organizuju u Gotovuši su: Turnir generacija “Cvetnica“, Noćna liga u malom fudbalu, košarkaški, odbojkaški i šahovski turniri.

Danas…

Gotovuša je danas moderna šarplaninska varošica koja predstavlja simbol opstanka Srba na svojim vjekovnim ognjištima na Кosovu i Metohiji.

Pogledajte fotografije:

Crkva Presvete Bogorodice
Proljeće u Gotovuši
Put ka Gotovuši
Procvjetali voćnjak u Gotovuši
Vodenica u Gotovuši
Vodopad u Gotovuši
Gotovuša pod snijegom
Livadičko jezero
Ljuboten
Rano proljeće u Gotovuši
Crkva Svetog Spasa u Gotovuši
Česma iz 1928.
Krst – simbol Gotovuše
Gotovuša pod Šarom

Gotovuša Net

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.