Misterije Leonarda da Vinčija

Leonardo da Vinči (1452-1519) je jedna od najzagonetnijih ličnosti italijanske renesanse. Kod ljudi je izazivao divljenje i čuđenje, jer je ostao nedokučiv sve do danas. Kao slikar, inženjer i istraživač prirode imao je presudan uticaj na doba u kojem je živio.

TTG

Njegova svestranost se ne može podvesti pod isti tip genijalnosti kao kod umjetnika koji nisu marili za svoj izgled i koji su bili asocijalni i natmureni. On je bio skladno visok, lijepog lica i izrazito ljubazan prema ljudima. Uživao je u svim prefinjenostima života. Slikare je izdvajao od ostalih umjetnika, jer su lijepo obučeni i uživaju u ljepoti svojih slika i čistoti kuće, te u svijetu muzike i drugih vrhunskih djela. Njegovoj svestranosti doprinosi činjenica da bio primljen na dvor, kod Lodovika Sforce, kao svirač na lauti koju je sam napravio, kao i njegovo poznavanje inženjerskih sposobnosti.

Vremenom, više se bavio naukom nego umjetnošću, što vodi još većem neshvatanju njegove ličnosti od strane savremenika. Bavio se obdukcijom leševa, i životinja i ljudi, gradnjom letilica, ispitivanjem biljaka i njihovom reakcijom na otrove. Sve to skupa ga više približava alhemičarima, a samim tim odavljava od ljudi, zbog neshvaćenosti. Svoja djela je rijetko završavao jer i sam je osjećao nemir dok god je slikao. Znao je da se brani tako što bi govorio da laici nikada ne vide kraj slikanju neke slike i da je pogrešno što umjetnika smatraju potpuno odgovornim za konačnu sudbinu njegovih slika. Slike je radio sporo, uglavnom od tri do pet godina. Poslednje četiri slike, Leda, Madona di Sant’Onofrio, Bahus i San Giovanni Battista giovane, ostale su nedovršene. Tajnu večeru je slikao tri godine u manastiru Santa Maria della Grazie u Milanu.

Njegovo odrastanje sa majkom je ostavilo specifičan trag na formiranje njegove ličnosti. Rođen je u malom mjestu Vinči, između Empolija i Firence kao vanbračno dijete. Za to vrijeme, to je bilo značajno breme za ženu jer se smatralo građanskom ljagom. Otac je bio javni biljžnik, a majka domaćica. O životu njegove majke se malo zna. Samo to da nije bila ženstvena, što je ujedno i ostavilo vječiti konflikt u Leonardovom shvatanju žene, muškarca i seksualnosti. Kod nje je živio do svoje pete godine, kada ga je otac uzeo kod sebe jer nije imao djece sa drugom ženom.

Najzagonetnije dvije stvari u Leonardovom životu su priča o kraguju i Mona Lizin osmijeh.

U jednom svom izlaganju u mladosti osvrnuo se na priču o infantilnom sjećanju još dok je bio u kolijevci. Naime, dok je ležio jedan kraguj mu je sletio na njega i nekoliko puta ga udario repom po ustima. Kraguj je bila ptica grabljivica, strvinar koji je imao jake i velike kandže i raspon krila tri metra. Najčešće su bili dresirani kao lovci u srednjem vijeku.

Kritičarima je Leonardova priča o kraguju bila više u domenu fantazije, jer uz naučno utemeljenje da dijete ne može da pamti tako rano postoji sumnja u istinitost ove priče. Opet, sa druge strane, neka traumatska iskustva mogu da probude najranija sjećanja. Frojd se osvrnuo na ovu priču sa stavom da je Leonardo bio jako vezan za majku i da je proces dojenja i majčine dojke projektovao kroz ličnu fantaziju. U psihoanalizi, kao psihološkom procesu, rep kao dio životinje simbolizije ljudsku seksualnost. Leonardo nije imao jasno izdiferenciran seksualni identitet.

Savremenici su smatrali da je bio impotentan, dok postoji manji broj mlađih muškaraca koji su jasno svjedočili o njegovoj homoseksualnosti. Frojd smatra da tome doprinosi njegova patološka veza sa majkom i kasniji čudan odnos sa ocem i maćehom.

Kritičari kroz vrijeme otkrivaju značajne detalje na njegovim slikama. Na nekima od njih se u obrisima ili kroz pojačavanje određenog dijela odjeće jasno vidi oblik kraguja. Ta ptica je bila simbol njegove umjetnosti, života i zagonetnosti. Na slici sveta Ana, Bogorodica i dijete se vidi da Sveta Ana, iako bi trebalo da je starija od Marije Bogorodice, jer je ona odgojila, oslikana je u istim godinama kao i Marija. On je majčinstvo veličao i simbolizovao ga kroz dvije žene. Moguće da je kroz svoju majku i maćehu.

Ostaje nerazjašnjena misterija do danas, koja se opet veže za pticu kraguja. Kako je Leonardo znao da kraguj simbolizuje majčinstvo? Kod starih Egipćana simbol majke je predstvaljan glavom kraguja, jer se vjerovalo da ove ptice nemaju muški pol i da se oplode na nerazjašnjen način. Ali ovi detalji su otkriveni iz hijeroglifa tek krajem 18. i početkom 19. vijeka kroz Šampolionovo tumačenje.

S obiziom da je Leonardo odlično poznavao mišićnu i koštanu strukturu lica čovjeka, Mona Lizin osmijeh nije slučajan. Slikanje lijepog lica Firentinke Mona Lize del Đokonde trajalo je četiri godine. Mnogi su pokušali da ogonetnu šta se zapravo krije iza tajanstvenog osmijeha. Najviše mišljena se slaže u jednome, a to je da je njen portret njegovo doimanje i nerazumijevanje žene. A to su, s jedne strane, rezervisanost, i s druge, zavođenje.

Opet, postoje mišljenja da ona krije njegov ljubavni život. Želju za zavođenjem i rezervisanost zbog nejasne seksualnosti.
Uz sve tajanstvenosti koje nosi Leonardov život, ostaje istina da je bio neshvaćeni genije.

Nađa Pekić / Leutar.net

Nađa Pekić

Nađa je specijalista psihologije i psihoterapeut transakcione analize u edukaciji. Diplomirala je psihologiju sa prosjekom 9,70 kao student generacije. Oblasti interesovanja su savjetodavni rad, istraživačka psihologija i eklektički pristup psihologije i umjetnosti.
Nađa Pekić

Latest posts by Nađa Pekić (see all)

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.