Uvođenje 5G mreže u Srbiji – bez debate o zdravlju?

Srpska vlada će sa Huaveijem raditi na uvođenju pete generacije mreža mobilne telefonije. No za razliku od većine zemalja, u Srbiji gotovo da nema rasprave o uticaju na zdravlje građana. Da li ima razloga za brigu?

„Alijansa za zajedničko dobro“ pozvala je građane Srbije da u srijedu zatrpaju protestnim pismima Narodnu skupštinu, ministarstva za telekomunikacije, zdravlje i životnu sredinu, mobilne operatere i druge adrese i da od njih zatraže „moratorijum za 5G u Srbiji“. Ova Alijansa je putem Fejsbuka upozorila da je peta generacija mobilne tehnologije „agresivna“ i „opasna po zdravlje“.

Ta široj javnosti slabo poznata grupa je, po sopstvenim tvrdnjama, osnovana 2013. u Beogradu, a zalaže se za tretman zemljišta, voda i drugih prirodnih dobara kao zajedničkih dobara. Za njih je uvođenje 5G mreže zapravo „e k o – g e n o c i d“.

Brzo skidanje filmova

Početkom aprila je pomoćnica ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Irini Reljin rekla da se Srbija priprema za uvođenje 5G mreže, najavljujući državne subvencije za razvoj infrastrukure u ruralnim područjima. Pored Reljin, koja je profesorka Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, za uvođenje pete generacije mreže založio se i novi direktor srpskog Telenora Majk Mišel.

Državna agencija Tanjug je sa panela na kojem je Reljin govorila prenijela samo supersonične podatke o 5G: deset do sto puta brža od trenutne tehnologije, „što znači da će korisnik sezonu omiljene serije moći da skine za par sekundi“, prenijela je agencija.

Peta generacija mreža mobilne telefonije 5G naime bi trebalo da prenosi i do 1.000 puta veći obim podataka nego mreža 4G. Broj priključenih aparata bi trebalo da se ustostruči, a vrijeme njihove reakcije da bude manje od jedne milisekunde.

Od samovozećih automobila, preko inteligentnih frižidera pa sve do fabrika u kojima rade samo roboti – 5G tehnologija se reklamira kao odlučujući korak ka svijetloj umreženoj budućnosti. Međutim, dok se time širi narativ kako Srbija ide „u korak sa svijetom“, za razliku od tog „svijeta“ u domaćim medijima i javnosti jedva da ima rasprava o eventualnoj štetnosti 5G mreže po zdravlje.

I malobrojne reakcije na saopštenje „Alijanse za zajedničko dobro“ na društvenim mrežama idu u smijeru podsmijeha „teoretičarima zavjere“. Dileme oko uticaja 5G na zdravlje građana tako se svrstavaju u istu liniju sa kemtrejslima, antivakcinaškim pokretom ili ravnozemljašima.

Ipak, naučnici širom svijeta koji već decenijama upozoravaju na opasnost od elektromagnetnog zračenja mobilnih telefona prenose da rizik od loših posljedica zračenja visoke frekvencije po zdravlje ne može da se isključi i traže da se precizno ispita kakav rizik po zdravlje donosi nova tehnologija.

U međunarodnom apelu sa više od 400 potpisnika iz redova nauke, medicine, organizacija za zaštitu životne sredine i drugih, piše da je „radio frekventno zračenje“ mreže 5G „dokazano štetno za ljude i životnu sredinu“ te da „uvođenje sistema 5G predstavlja eksperiment nad čovječanstvom i životnom sredinom koji se, prema međunarodnom pravu, definiše kao zlločin“.

Zabrana 5G u Briselu

Preteške riječi? Nikako, kaže za DW Aleksandra Knez-Milojković, suosnivačica „Alijanse za zajedničko dobro“ koja traži moratorijum na uvođenje tehnologije u Srbiji: „Nova tehnologija zalazi u spektar na kojem rade mikrotalasni aparati. Znamo da postoji potencijalna opasnost od naših mikrotalasnih rerni, a sada ćemo takve aparate imati u našim rukama.“

Alijansa za zajedničko dobro traži, između ostalog, da se u Srbiji otvori šira debata i stručna diskusija o mreži 5G. Jer, kako prenosi, u Beogradu su, na primjer, već vršena testiranja 5G, a da građani o tome nisu obaviješteni, niti je mjereno zračenje.

Početkom aprila ove godine, belgijska vlada je odlučila da zaustavi projekat opremanja Brisela mrežom 5G – iz bojazni da mreža ne može da ispuni standarde zaštite zdravlja građana. „Ne mogu da dozvolim tu tehniku ako ne mogu da se održe standardi zaštite od zračenja“, rekla je belgijska ministarka za životnu sredinu Selin Fremo, dodavši: „Građani Brisela nisu pokusni kunići čije zdravlje mogu da prodam zbog profita.“

Većina drugih vlada to ne vidi tako, baš kao ni koncerni mobilne telefonije. Doduše, ovi potonji u uputstvima za korišćenje „pametnih“ telefona često navode da te aparate treba držati najmanje 1,5 santimetar udaljene od tijela i preporučuje nošenje telefona u futroli na pojasu, dok „pri nepoštovanju te preporuke Vaš pametni telefon može da prekorači utvrđene granične vrijednosti zračenja“.

Kada se obraćaju svojim akcionarima, koncerni postaju još jasniji. Tako Vodafon u godišnjem izvještaju za 2017. godinu u koji je imao uvid dnevnik Tagesšpigel piše: „Elektromagnetni signali koje odašilju mobilni aparati i prenosne stanice mogu da nose sa sobom i rizike po zdravlje sa mogućim posljedicama.“

Posebno je zanimljivo koje su to „posljedice“ vrijedne ovog upozorenja: „Promjena nacionalnog zakonodavstva, smanjenje korišćenja mobilnih telefona ili pravni sporovi“. Slično upozorenje je svojim akcionarima uputio i Dojče telekom.

Ministar Ljajić najavio saradnju sa Huaveijem

„Pametna Srbija“

Vlada Srbije navodi da već radi na uspostavljanju telekomunikacione strukture za 5G i da će u tome njen ključni partner biti kineska firma Huavej. Izgleda da na novom digitalnom putu svile nije predviđena posebna briga o zdravlju građana.

A to bi trebalo da bude prioritet, kako tvrdi Aleksandra Knez-Milojković, jer „u dosadašnjim istraživanjima se pokazuje povećan rizik od raka, povećavaju se štetni slobodni radikali, različita genetska oštećenja, pri čemu se od tog zračenja ne možete sakriti“.

No, vlade poput nemačke radije se oslanjaju na ocjene Međunarodne komisije za zaštitu od nejonizujućeg zračenja (ICNIRP), privatnog udruženja naučnika koje u svojim smijernicama navodi da je jedino štetno dejstvo visokofrekventnih elektromagnetnih polja – zagrijavanje tkiva do kojeg dolazi kada je ono izloženo velikim dozama zračenja, slično mikrotalasnoj rerni. To je sve.

U Srbiji je, prema riječima ministra za telekomunikacije Rasima Ljajića, 26. aprila potpisan sporazum za projekat „pametnih gradova“ kojim su obuhvaćeni Beograd, Novi Sad i Niš – u kojem će biti izrađen pilot-projekat.

Alijansa za zajedničko dobro generalno upozorava da se takvi projekti ne smiju realizovati bez pristanka građana, njihovog obavještavanja i mjerenja zračenja. Moratorijum na uvođenje mreže 5G koji zahtjeva Alijansa teško da može biti uveden bez šire podrške javnosti.

Otpor građana se javio u nekim mjestima, kao što su Lakvila u Italiji ili Patras u Grčkoj, gdje su odgovarajući projekti zaustavljeni – baš kao i u petorim poljskim gradovima u kojima su poslije protesta naložena mjerenja štetnog zračenja a uprave uvele „programe za zaštitu“ od tog zračenja.

Ti pojedinačni protesti pokazuju i šta bi moglo da se desi ako bi istraživanja donijela još pokoju lošu vijest – prihvatanje 5G u javnosti bi moglo da opadne, baš kao što bi mogle da propadnu i milijarde koje se već investiraju u mrežu bez koje ne može da se zamisli „četvrta industrijska revolucija“.

Izvor: Deutsche Welle

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.