Nevjerovatna mudrost naših predaka danas je gotovo zaboravljena

Narodne zagonetke spadaju u vrstu narodne mudrosti, koje su u našem narodu danas gotovo zaboravljene. Nekada su služile kao kao vid zabave oko ognjišta i u radu, a podjednako su ih voljele i djeca i odrasli.

Ono što zagonetku čini posebno interesantnom jeste to što se pojam predstavlja u posebnom, skrivenom vidu, te je potrebno njegovo odgonetanje. Da bi se što preciznije stiglo do rješenja, zagonetku je potrebno što pažljivije čitati.

Dubinom misli, ljepotom izražaja i raznolikošću sadržaja, potekle direktno iz naroda, zagonetke predstavljaju pravo bogatstvo našeg kulturnog naslijeđa.

Leutar.net Nevjerovatna mudrost naših predaka danas je gotovo zaboravljena
Zagonetke su najčešće služile kao zabava oko ognjišta

Aj, more, aj! Što je, more, što? Ko je tamo to?
/Odjek/

Đeca majci kažu: piju, piju;
a majka njih pita: ko, ko?
/Pilići i kvočka/

Ja se zovem kuku i ruz,
bez mene vam kuku i lele.
/Kukuruz/

Niti ti, niti ja,
ni ti ne moš pogoditi,
samo ti se kaže.
/Niti/

Para se zove, a para nije;
a ko je nema, hljeba ne ije.
/Para od disanja, dah/

Bijelo kao guska, ide kao guska,
i dreči kao guska, a nije guska.
/Gusan/

Odoše dva oca i dva sina u šumu,
rascijepiše jedan ćutak na četvoro,
svaki po jednu četvrt uzeše,
a jedna četvrt ostade.
/Deda, sin i unuk/

Podiže se muž i žena,
brat i sestra, zet i šura,
ponesoše hljebac i po,
kad podijeliše svakom po po hljeba dopade.
/Muž, žena i ženin brat/

Bijelo je sir nije,
repato je miš nije,
so liže vo nije.
/Rotkva/

Zeleno kao trava,
liže so ko krava.
/Krastavac/

Krunu imam – nisam kraljica,
kožu imam – a nisam kravica.
/Mušmula/

Roge ima, koza nije,
travu pase, ovca nije,
samar nosi, konj nije.
/Puž/

Šareno je, zmija nije,
a od žene ti je vjernije.
/Pas/

Veće od konja, manje od magareta.
/Sedlo/

Drven trbuh, kožna leđa, dlakama govori.
/Gusle/

Zimi puno, ljeti prazno.
/Ambar/

Zlla mila u zlii se kolač svila.
/Zmija/

Ja sam crna i crvena
svakome sam mužu žena.
/Zemlja/

Kad vidiš, onda ga ne vidiš,
a kad ne vidiš, onda ga vidiš.
/Mrak/

Kako u sobi, tako i napolju.
/Prozor/

Kao žica tanko,
kao zmija vitko,
puca kao p u š k a,
uje kao vaška.
/Bič/

Manje od maka, a digne junaka.
/Buva/

Ozgo ploča, ozdo ploča,
a u sredi živo mrda.
/Kornjača/

O klinu visi, o zllu misli.
/P u š k a/

Crno malo vodu pilo,
u sobi se podbočilo.
/Krčag/

Visjela je visjelica;
pod njom sjedi kosmatica,
Boga moli kosmatica,
da joj padne visjelica.
/Kobasica i mačka/

Zavrzanje, zagreanje,
zavr tamo, zavrt amo,
ja tebe skukulježih.
/Žito/

Iver, sjever, kaćiper,
svud kroz goru nakićen.
/Sunce/

Preko šume šum, šum;
preko polja kas, kas,
pa u vodu tumbas.
/Žaba/

Bezubo prase junačku glavu popase.
/Britva/

Golo momče kroz goru promače
i iznese kosu u zubima.
/Češalj/

Gurava kobila sve polje p o b i l a.
/Kosa/

Dva lokvanja oko panja.
/Uši/

Pali – paprika nije,
peče – a vatra nije,
bode – a drača nije.
/Kopriva/

Zemlja zemlju kopa.
/Čovjek/

Nit’ šušnu, nit’ bušnu,
a u kuću dođe.
/Mrak/

Posijah sjeme, pobrah mješine.
/Paprika/

Crn galonja u nebo zja.
/Dimnjak/

Crno ustade, bijelo ostade.
/Kvočka i jaje/

Visok tata, plosna mama,
bunovit zet, manita djevojka.
/Nebo, zemlja, vetar, magla/

Gora je rodi, rosa je doji,
a sunce uzgoji.
/Vila/

Kad izidjem na srebrno guvno,
i udarim u sve svire,
ušima me čuju,
a očima ne vide.
/Vjetar/

Lijeska trolijeska, u lijesci
oganj gori, a u ognju čovjek stoji.
/Ogledalo/

Mrkonja na zemlju pade,
sav svijet ne može da ga digne,
dok ne dođe brat bijelonja.
/Noć i Sunce/

Prođoh vodu, ne ukvasih se,
prođoh vatru, ne izgorijeh se.
/Vjetar/

Pun tor zlatorudih ovaca,
među njima čoban-baša
u mlatne haljine.
/Mesec i zvezde/

U sred kuće zmajevo gnijezdo.
/Ognjište/

Dvije vile među dvije st’jene,
svakog vide, samo sebe ne vide.
/Očnji vid/

Leži zmaj među dva dola krivodola.
/S a b lj a/

U našeg bijelca devet pokrovaca,
i opet mu se rebra vide.
/Bijeli luk/

Ozgor ide majka be,
sin je zove, majko ve!
/Ovca i jagnje/

Poslao car carici
u tisovoj kablici
dvanaest zlatnih jabuka
u svakoj jabuci po četiri kriške
u svakoj krišci po sedam sjemena.
/Godina/

OPANAK

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.