,,Od rane mladosti odoh na more da plovim, i to nastavih do danas. I već je prošlo četrdeset godina od kako to činim. Svuda kuda se danas plovi, sve sam to prošao”.
Kristofer Kolumbo je bio preduzimljivi trgovac i moreplovac čija je misija bila da pronađe nove puteve koji bi ga doveli do dragocijenih metala i luksuznih roba.
U ranoj mladosti Kolumbo je bio gusar, a gusarenje je tada predstavljalo legalnu formu r a t a. Na taj način Kolimbo se upoznavao i sa pomorskim putevima. To znanje je kasnije iskoristio baveći se trgovinom. Odlično je poznavao Mediteran, pogotovo komercijalnu rutu između Iberijskog poluostrva i Italije. Njegov moto je bio: „tražiti istok preko zapada i idući na zapad, stići ćeš u zemlje gdje se rađaju začini“.
Kolumbovom velikom putovanju i otkriću Amerike prethodio je ugovor iz Santa Fea koji je donesen 17. aprila 1492. Njime su Kolumbu dodijeljene titule admirala svjetskog okeana, vicekralja, generalnog guvernera i dona, kao i desetina bogatstva koje stekne na planiranom putovanju. Iako je Kolumbov prijedlog u početku bio odbijan, španska kraljica Elizabeta I od Kastilje je vjerovala u ovaj projekat. Ona je sazvala skupštinu koji su činili poznati filozofi, astrolozi i moreplovci koji su tada zaključili da bi u slučaju neuspjeha gubitak bio mali, a u slučaju uspjeha, dobit bila jako velika. Kraljica je tada odlučila da finansijski podrži ovu ekspediciju, a dio novca je dao i sam Kolumbo od svog skromnog imetka.
„I krenuh ja iz grada Granade, dvanaestog dana mjeseca maja iste godine, 1492, u subotu, i dođoh u grad Palos, luku na moru, gdje pripremih tri broda veoma pogodna za ovakav poduhvat“.
U proljeće 1492, tri broda: ,,Pinta”, ,,Santa Maria” i ,,Ninja” sa oko 90 članova posade, isplovili su iz španske luke Palos. Dugo očekivana plovidba ka zapadu je mogla da počne. Kristofer Kolumbo i njegova posada proveli su cijela dva mjeseca u potrazi za kopnom. Tada su uslijedile dobre vijesti. Članove posede su počeli da nailaze na vodene biljke i ptice.
Dvanaestog oktobra 1492. godine izmučeni moreplovci su se konačno iskrcali na kopno i to na ostrvo Gvanahani, koje je Kolumbo nazvao San Salvador (Sveti Spasitelj). Otkrivene su i obale Kube i Haitija, ali od prvobitne želje moreplovca Kolumba da pronađe luksuzne začine nije bilo ništa.
Međutim, to mu nije smetalo, jer je po povratku u Španiju stekao ogromnu slavu tvrdeći da je otkrio Indiju. Zbog toga se staroskedioci Amerike nazivaju Indijancima, a kontinent će mnogo kasnije dobiti naziv Amerika po moreplovcu Amerigu Vespičiju.
Otkrivši Ameriku tako što je išao na zapad preko istoka, Kolumbo je dokazao da je zemlja okrugla i konačno raskinuo sa srednjevjokovnim mišljenjem o tome da je zemlja ravna ploča. Prije njega, svaki naučnik koji bi je pokušao da dokaže ovu tvrdnju je bio spaljen na lomači.
Be the first to comment