Sjećanje na Lazara ostroškog: RIJEČ KOJA JE IMALA SILU ISCJELJENJA

TREBINJE │ Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska i Kulturni centar Trebinje priredili su večeras u bioskopu ove ustanove veče posvećeno blaženopočivšem arhimandritu ocu Lazaru Adžiću, igumanu manastira Ostrog.

U prepunoj bioskopskoj sali prikazan je dokumentarni film „Duhovna poetika oca Lazara Ostroškog“, reditelja dr Radoslava Stanišića, predstavljena je i knjiga „Položi nadu na Gospoda“, monahinje Jelene, igumanije manastira Ćelija Piperska, a svoja lična svjedočanstva o igumanu Lazaru kazivali su njegovi duhovni saputnici – episkop diseldorfski i sve Njemačke Grigorije i umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije.

Vladika Grigorije, koji je upravo kod oca Lazara u Ostrogu zakoračio u monaški život, kazao je da je iguman ostroški bio od „onih ljudi najstarijeg i najboljeg kova – koji ne troše riječi, ali čiji je jezik imao nevjerovatnu moć – da jednim pokretom ruke, grimasom na licu i tek pokojom blagom rječju – bude sve rečeno“.

„Sve riječi koje mi je uputio, a sretali smo se svaki dan, mogle bi stati na svega nekoliko stranica – ali od svih tih riječi mogle bi se napisati bezbrojne teološke studije“, kazao je vladika diseldorfski.

A svaka ta riječ, kazao je vladika Grigorije, imala je i silu iscjeljenja, svjedočeći kako Bog, u smirenju i predanoj molitvi, dejstvuje kroz nas, što je u slučaju oca Lazara „uvijek bilo i prosvjetljenje, i mudrost, i svjetlost, a samim tim i na vrhuncu svega toga – i radost“.

„Mi smo svi u susretu sa ocem Lazarom doživjeli to – da smo hodeći pored njega, tiskajući se oko njega dobijali tu silu duha Božijega – i iscjeljivali se. Zato je on, iako nije napisao nijedan teološki traktat – bio, po meni, veliki teolog“, kazao je episkop Grigorije.

Vladika Atanasije kazao je da je iguman Lazar bio istinski dar Božji, da je mnogo učinio za manastir Ostrog, ali i za svoju Hercegovinu. Rodom iz Kokorine kod Gacka, otac Lazar bio je – čovjek, Srbin i pravoslavac, koji nikad nije zaboravljao da je – i Hercegovac.

„Šta bi Crna Gora da joj nije Hercegovine – da joj nije svetog Vasilija i svetog oca Lazara? Bila bi mnogo siromašna i bijedna“, kazao je vladika Atanasije.

Predstavljena knjiga „Položi nadu na Gospoda – Duhovna poetika oca Lazara Ostroškog“, autora monahinje Jelene Stanišić, nastojateljice manastira Ćelija Piperska, sabrala je pouke oca Lazara na duhovnu korist svima koji tragaju za istinom i utjehom.

Igumanija Jelena kazala je da je na pisanje potaknuta za Svetog Jovana – Preteču, u januaru 2009. godine, kada je u Ostrogu služio i o prazniku besjedio mitropolit Amfilohije.

„Meni je sinula ideja da je upravo otac Lazar bio preteča mitropolitu. Došao je prije njega – zaista ni na šta što se duhovnosti u Crnoj Gori tiče. Kad sam se vratila u manastir, u tom razmišljanju počela sam da pišem. Za nedjelju dana, ni sama ne znam kako – napisala sam knjigu“, svjedoči igumanija, dodajući da je prošle godine izašlo već treće izdanje knjige, dopunjeno novim svjedočanstvima ljudi, koji su pismima ili elektronskom poštom slali svoja sjećanja na susrete sa igumanom Lazarom.

Govoreći o knjizi književnica iz Podgorice Milica Kralj istakla je da moderna obnova svetiteljskih žitija iz pera mati Jelene „svakim svojim retkom i slovom predstavlja dragocjeno svedočenje o potrazi za najvrednijom i najsvetijom supstancom ljudskog bića, za ljepotom čovjekoljublja i bogoljublja“, čiji su glavni junaci, razni bezimeni nevoljnici „svi u hitnji prema jednom jedinom cilju: nalaženju jedinstvenog, okrepljujućeg molitvenog lijeka“.

Taj jedinstveni okrepljujući lijek, razumnom, utješnom rječju, neštedimice je svima  bogotražiteljima nudio i pružio otac Lazar. Svima je prilazio sa najdubljim razumijevanjem, bezgraničnom ljubavlju, duhovnim savjetima, neposrednošću i nepomućenim mirom – i svi su u njegovoj riječi našli ono što su tražili“, kazala je Kralj.

Izvor R.S. / Radio Trebinje

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.