Dragiša Nedović zaboravljeni autor nezaboravnih pjesama

On je napravio pjesme uz koje su razbijene hiljade čaša, flaša, stolova… i glava… On je smislio „U lijepom starom gradu Višegradu“, uz koju je palo milion suza… On je napisao „Siromah sam, druže, nigde nikog nemam“… On je dao život notama „Obraše se vinogradi“, po kojima se Šumadija prepozna svuda u svijetu… On je dao vjetar u jedra dalmatinskoj „pismi“ za sva vremena „Kad sam bila mala Mare“… On je zaustavio Ibar vodu… On je lijepim gružanskim djevojkama posvetio „Lepe li su, nano, Gružanke devojke“… Njegova je „Tekla, tekla reka Lepenica“… „Jesen dođe, ja se ne oženi’… „Ajd’ idemo Rado“…

Tamo odakle je gledao Drinu i napisao stihove slavne narodne pjesme „U lijepom starom gradu Višegradu“, Kragujevčanin Dragiša Nedović bi trebalo da dobije spomen-obilježje.

Stara ideja je pretvorena u novu inicijativu mnogobrojnih kragujevačkih muzičara: da se tekstopiscu čije se pjesme i danas pjevaju na slavljima širom nekadašnje Jugoslavije, postavi spomenik na Bikavcu, brdu iznad Višegrada, ali i u njegovom rodnom Kragujevcu. Ovu namjeru prvi je pomenuo Bora Dugić, a u svom zahtjevu upućenom čelnicima Kragujevca i Višegrada, ozvaničio dr Dragan Bataveljić, univerzitetski profesor i muzičar.

Pjesmom je, kako Višegrad, tako i mnoge druge krajeve nekadašnje zajedničke države proslavio upravo Dragiša Nedović. Nažalost, malo ljudi pouzdano zna ko je sve te pjesme napisao.

– Višegrađani tu pjesmu smatraju himnom svog grada. Razgovarao sam sa njima, spremni su da podrže našu ideju – priča dr Dragan Bataveljić, koji je i član Udruženja estradnih umjetnika „Kragujevac koncert“. Profesor Bataveljić se godinama bavi istraživanjem djela i umetničke zaostavštine Dragiše Nedovića.

Dragan Bataveljić,foto M.Luković

Nije Dragiša pisao samo o Drini, Višegradu, svojoj ljubavi Kiki. Pisao je prije svega o Srbiji, Šumadiji, našim rijekama, planinama, ali i Bosni, Dalmaciji, Dubrovniku, Splitu…

– Pisalo se dosta o Dragiši Nedoviću, ali i dalje je malo poznato da su njegovi stihovi i pjesme masovno svojatani i kradeni. Mnogi su se kitili njegovim stihovima, prepravljali ih po svom nahođenju – priča dr Bataveljić.

Bataveljić je napisao dvije knjige o Dragiši Nedoviću. Opisuje ga kao čovjeka koji je volio ljude, iznad svega svoj rodni grad, Srbiju, ali i sva mjesta u kojima je bio u potrazi za poslom.

Iz rodnog Kragujevca je sa 16 godina krenuo u svijet sa starom gitarom, koja mu je dugo bila i jedina imovina. Govorio je da želi da „narod čuje njegovu pesmu“, ali i da on čuje narod i pjeva o onome što čuje, vidi, osjeti. Tako su nastajali i stihovi i sada popularni širom bivše Jugoslavije, ali i van njenih granica. Pisao ih je često na starim kovertama, istrgnutom listu papira, kako su inspiracija i trenutak „diktirali“.

Rukopisi Dragiše Nedovića

– Nije imao muzičko obrazovanje, ali je imao dar od Boga. Nije ga zanimao novac, pisao je iz duše, pjevao za prijatelje. Zato su mnogi i krali njegove pjesme, potpisivali ih kao svoje, zgrtali novac i slavu. U Hrvatskoj, recimo, i danas misle da je pjesma „Kad si bila mala Mare“ narodna, iako je stihove napisao Šumadinac Dragiša Nedović – pojašnjava profesor Bataveljić.

Dragiša Nedović rođen je 1916, a umro je 1966. godine u Kragujevcu. Pominje se da je napisao gotovo hiljadu pjesama, mada tek za više od dvije stotine zasad postoje pouzdani podaci da je on autor. Bataveljić priča da čak ni SOKOJ nema validne podatke, te da imaju tek pedesetak njegovih pjesama koje su zaštićene.

Dragiša Nedović (lijevo) i Obren Pjevović

„STADE SE CVEĆE ROSOM KITITI“

Među poznatim i popularnim pjesmama su i „Prođoh Bosnom kroz gradove“, zatim „Tekla reka Lepenica“ (nije pouzdano utvrđeno autorstvo), „Jesen dođe, ja se ne oženi'“, „‘Ajd’ idemo Rado“, „Na Moravi vodenica stara“, „Jesi l’ čuo mili rode“, „Beograde, grade na Dunavu“, „Opiću se, davno nisam pio“, „Lepo ti je biti čobanica“, „Stade se cveće rosom kititi“, „Kosio sam seno, dole kraj Morave“, „Zasviraj mi, stara frulo“, „Tanko, tanko, Tankosava“, „Ništa lepše od naše seljanke“, „Čija je ono ružica“…

Tu su i „Kome šumiš, oj Moravo“, pa „Harmoniko moja suzom nakvašena“, zatim „Pluća su mi bolna“, pjesma koju je Nedović napisao po povratku iz logora u Drugom svjetskom ratu, kada je obolio od tuberkuloze.

Autor je i pjesama „O lipa ti neznanko“, „O brodiću beli“, „Pozdravi mi Split“, kao i „Na Rabu su devojke rumene“, „Sinoć u Splitu“, „Od Gruže do Splita“, „Nad Mostarom kiša lije“…

„IBAR VODA“ U SIDNEJU

U recenziji knjige o Nedoviću, poznati Bora Dugić je napisao da je davne 1982. predstavljao Jugoslaviju na festivalu podunavskih zemalja u Novom Sadu. Za početak spleta pjesama koje je izvodio, izabrao je pjesmu Dragiše Nedovića „Stani, stani Ibar vodo“. Doživio je ovacije publike, ali i divljenje umjetnika iz drugih zemalja. Tu pjesmu je potom izvodio i u Sidnejskoj operi.

On se još tada obratio čelnicima Kragujevca da se Nedoviću podigne spomen-bista za zasluge u muzičkoj baštini Srbije i grada Kragujevca.

Za njegovu „Siromah sam, druže“ mnogi kažu da je autobiografska…

SPOR SA HIMZOM POLOVINOM

Malo je poznato kako je pjesma „U lijepom starom gradu Višegradu“ dospjela u širu javnost. Profesor Bataveljić priča da ju je prvi otpjevao Dragišin prijatelj Rade Bajić, u jednoj kafani u Kragujevcu.

– Tada, šezdesetih godina, u Kragujevcu je gostovao Narodni orkestar Radio Sarajeva i pjevači Himzo Polovina, Zehra Deović. Otišli su na piće u kafanu u Velikom parku i tu čuli pjesmu. Zamolili su pjevača da je još jednom otpjeva – prepričava Bataveljić.

U lijepom starom gradu Višegradu, originalni tekst pjesme

Neko je to zapisao, nedugo zatim pjesmu je snimio Himzo Polovina i ubrzo je postala veliki hit. Izostavljena je, međutim, jedna strofa:

„Ustaj, isprati me, u Srbiju idem svome rodnom kraju, za tobom ću, Kiko, večno da tugujem, jer sam tebe ostavio mladu.“

Nedović je tužio Polovinu, koji je priznao autorstvo, a spor je izglađen.

Video prilog RTS-a o Dragiši Nedoviću

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovaj sajt koristi Akismet antispam aplikaciju. Saznajte više o Akismetu..