ISPLATI LI SE OTIĆI IZ BIH Koliko košta život u inostranstvu, kolike su plate… Da li je spas u bježanju?

BiH nestaje! Odlazak iz ove napaćene zemlje uzima svoj danak, a prema procjenama demografa, za nešto više od 300 godina, posljednji stanovnik BiH će imati čast da zvanično ugasi svjetlo za sobom.

Ništa čudno, ako znamo da kod nas već 20 godina svako kome se digne kroji sudbinu naroda po svojoj mjeri i za svoju korist. Već 20 godina nas oblikuju kroz obrazovni sistem. Već 20 godina nas truju preko svojih medija. Već 20 godina nas drže u stalnom strahu. Već 20 godina, za naše dobro, državu nam stvaraju oni kojima je do iste stalo k’o do lanjskog snijega. 

I dok oni stvaraju državu u kojoj ćemo mi moći jednog dana da živimo JEDNI PORED DRUGIH, zarad njihove koristi, nama prolaze godine. Najbolje godine. One godine koje su isti ovi političari otimali od naših roditelja, a sad ih uzimaju i nama.

Isisavaju nam život na slamku punih 20 godina, da bi nam danas ostavili samo jednu mogućnost. Da biramo DA LI ĆEMO BJEŽATI ODAVDE SAD ILI ODMAH.

Mladi u Bosni i Hercegovini kada pogledaju u budućnost vide beznađe, ekonomsku nestabilnost, nezaposlenost, rad za džeparac, pesimizam i konstantan strah od nekoga i nečega – novog rata, stranke, komšije, „dugog jezika“, drugačijeg mišljenja, druge vjere…

Zbog toga, većina mladih se trudi da izbjegne ovakvu sudbinu pa svoju budućnost radije zamišljaju u nekoj od zemlja EU, SAD-u, Kanadi, Australiji…

Ipak, malo ko unaprijed provjeri šta ih to čeka tamo na Zapadu. Rijetki su oni koji računicu bace na papair, koji preračunaju troškove života i primanja u inostranstvu sa onim ovdje.

Zato samo odlučili da vam donesemo odnos cijena i plata širom zemalja u koje odlaze naši ljudi u potragu za boljim životom sa onim cijenama i platama koje imamo ovdje.

Tako je za one koji planiraju da odu u Njemačku računica sljedeća:

Ako planirate da odete u Minhen, za život koji u BiH obezbjedite sa 880 KM koliko iznosi prosječna plata trebaće vam 2.346 KM.

Naravno, oba brojka se mjenja od grada do grada, pa će ona tako za Berlin iznositi 1.991 KM, Nirmberg 1850 KM ili Hamburg u kom će vam trebati 2.134 KM da bi dostigli standard koji možete obezbjediti sa prosječnom platom u BiH.

Ukoliko vas interesuju troškovi života u ostalim gradovima Evrope provjerite ih ovdje.

A koliko možete zaraditi u Njemačkoj.

Građevinski inženjeri zarade oko 6.000 KM bruto, što je otprilike 4.000 neto. Arhitekti su u rangu građevinskih inženjera, doktori i matematičari zarađuju 1.200, a informatičari po 600 KM više.

Konobari, kuvari i frizeri mjesečno prime samo 2.000 KM, plus bakšiš. A automehaničari, električari i moleri oko 2.600 KM.

Sve više novih gastarbajtera u Njemačkoj radi kao njegovatelji i medicinski tehničari. Prosječna plata njegovatelja s iskustvom iznosi 4.800 KM bruto, što je oko 3.200 KM neto.

Podaci do kojih smo došli pokazuju nam da zavisno od posla može se zaraditi i živjeti isto kao i kod kuće. Kad se sve sabere i oduzme razlika je mala. Ipak, ostale prednosti poput obrazovanja, zdravstva, pravne države se ne mogu mjeriti i zbog toga malo koga će zanimati odnos cijena i potrošnje u BiH i Njemačkoj ili nekoj drugoj razvijenoj zemlji.

A i ako ih zainteresuju, brojke su opet na strani odlaska, posebno ako idete u paru.

Milovan Matić / BUKA

1 Komentar

  1. E i ovi novinari se u svašta razumiju, što bi rekli ameri laž , prokleta laž , statistika. Prvo ne idu tamo čistačice, frizeri … čobani što bi išli njima je odlično i ođe na državnim jaslama. Dakle idu ljudi ili koji znaju nešto raditi ili su spremni za sve poslove (ko ne more qrcem duvan sadit ne treba ić u njemačku radit- škutorska narodna a oni znaju o čemu pričaju)
    Pa da navedem tri moja poznanika i njihove slučajeve. Prvi je dipl. pravnik dugo godina bez posla u struci. Otišao je preko „zeme“ na arbajt u Frankfurt am Majn. Fizikaner na građevini 1450E/mj za normalno radno vrijeme ali pošto je radio desetak sati dnevno trebao je izlaziti na 2000. Smještaj 350E samački hotel drži naš čojek iz BL. „Trebao je“ jer ni nakon tri mjeseca nje dobio platu. Pošto ne govori njemački nego engleski preko poznanika je našao damu iz volonterske organizacije koja pravno pomaže imigrantima i govori engleski i ona ga je povezala sa advokatom koji radi za njih i govori engleski. Nakon predočene dokumentacije advokat je ponudio dvije opcije: tužbu sudu i vansudsko poravnanje a predložio ovo drugo i to potpuno besplatno za zemljaka i on je prihvatio i za 1,5 mjesec pare legle na račun. Odmah sjutra je potražio posao sa poznavanjem engleskog i do večeri je dobio ponudu Amazona, normalno radno vrijeme plata 1400.
    Slučaj drugi, vrlo iskusan električar sa poznavanjem još nekih oblasti.
    Punac ga zaposlio u struci plata 3000 neto.
    Treći slučaj prilično rijedak jer je vrlo iskusan električar u kasnim dvadesetim sa poznavanjem engleskog i italijanskog. Prvo je par puta išao kod brata u Irsku i nije birao poslove plata oko 500E sedmično. Kad se oženio odlučio je da ide sa ženom i traži stalan posao u struci. Njegova priča : „Otišao sam i smjestio se kod brata.Treće jutro sam pogledao oglase i našao posao 30 km daleko. Nazvao sam i dogovorili smo se da naredni dan dođem na posao. Kad sam došao upoznali smo se (firma oko 15 zaposlenih) dodjelili su me jednom majstoru za pomoćnika dali mi alat i na teren postavljanje mrežnih instalacija u privatnoj kući. Kad smo završili kuću dobili smo novi zadatak da odemo u apartman i postavimo televizor i nekoliko zvučnika. Ja sam pitao jesu li zvučnici zidni ili plafonski. gazda je rekao plafonski. ja sam pitao kolike snage i jesu li nisko ili visokonaponski a gazda je odgovorio i rekao javi se kad završiš ili ujutro ako ne završiš danas, Ja sam se javio pred kraj radnog vremena i ostali smo nas dvojica duže sat vremena i pitao me šta sam sve radio i šta znam raditi.Kad sam nabrojao rekao je od sjutra si poslovođa ujutro dobijaš pomoćnika, jesi li došao sam. Ne, sa ženom. Dovedi i nju sjutra.Ma nema potrebe ona nije električar. Nema veze naći ćemo i njoj neki posao“
    Prema tome nije baš tako loš standard, tamo se posao traži danima a ne decenijama a o pravnoj državi da ne pričamo

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.