Snovi kroz prizmu psihologije

Bili su na početku kamen temeljac, odbačen kroz vrijeme od strane graditelja i na kraju postali snaga nesvjesnog. To je knjiga napisana čudnim stranim jezikom. Naučimo zajedno da čitamo!

San je apstraktna mentalna aktivnost koja se dešava za vrijeme spavanja. To je iracionalni nevoljni proces sličan halucinacijama. Kao takav, nekom je izazovni put u specifični svijet, a nekome strašno polje koje treba izbjegavati. Kao nesvjesno stanje, ljudi često imaju uvjerenje da se to dešava mimo njih. To ste vi, to je vaš um. Ipak, snovi su odredili put mnogih pojedinaca, mijenjali kulture naroda i tako uticali na razvoj civilizacije.
Stivenson je za jednu noć odsanjao cijelu radnju svog romana. Ipak ga je on napisao! Šarlota Bronte je koristila snove da bi ulazila u karakter likova iz svog romana. Kolridž je odsanjao kompletnu poemu Kublaj Kan, i dok je zapisivao kraj, neko ga je prekinuo kucanjem na vratima, tako da poema nikada nije ni završena. Oto Levi je u snu otkrio kako neuroni šalju signale. Kekule je u snu otkrio molekularnu strukturu benzena. Da, sve su to njihova djela, nastala u njihovim mislima.

Prema shvatanju psihologije snovi jesu put kroz naše nesvjesno. Oni nas mnogo bolje poznaju nego naše budno stanje. To smo mi. To je dijete u nama koje stupa na scenu i svojim čudnim jezikom iskazuje svoje želje, strahove i bunt.

Kako funkcioniše san kod „normalnih“ i psihotičnih pacijenata (klijenata). San ima svoju pravu i izopčenu stranu. Prava strana je ono što jasno umijemo da čitamo iz snova. Primjer kada sanjamo da sjedimo u kafiću i pričamo sa društvom. Izopačena strana sna je ono apstraktno u njemu, strašno i nejasno. Primjer kada nas nešto u snu guši, drži i kaže nam:“Ja sam glavni i radi kako ja kažem!“ To smo mi. To je naš unutrašnji konflikt oko nečega što nas tišti. Mi čuvamo u sebi poruke naših roditelja, koje su nam slali kroz djetnjstvo. Čuvamo ono mirno i nestašno dijete. I vremenom izrastemo u odraslu osobu. Oni sve troje zauvijek čuče u nama. One su vječita bora u našim mislima.

Sigurno vam se nekada desilo da nešto uradite, a onda se javi osjećaj da to nije trebalo da radite. Zatim nastaje osjećaj krivice. Šta se to ustvari dešava u vama? Javlja se vaša dječija sloboda, koja nikada ne treba da nestane, ali da bude umjerena i primjerena situaciji i ljudima. Ali vaš roditelj, čiji glas uvijek živi u vašoj glavi vam salje poruku da on bolje zna. Tako nastaje konflikt. Tako nastaje osjećaj krivice da nismo uradili ono što su naši roditelji poželjeli. A šta je ispravno? Ispravno je da kao odrasli donosimo odluke za sebe. Da pustimo svoju dječiju slobodu kada želimo, da donosimo odluke saglasne uzrastu i situaciji, da kažemo roditeljskim zabranama da smo mi dovoljno zreli i da imamo svoj stav. Tako snovi žive. Druga strana vas vam šalje poruke koje bi trebalo da umijete da tumačite, jer je to dio vas.

Kod psihotičnih pacijenata i prava i izopačena strana sna se podudaraju, jer je njihova prava strana uvijek apstraktna. Tako da se u izopačenoj ništa drugačije ne događa. Sa takvim pacijentima rad sa snovima nema značaj. Ali kod neurotičnih, tj. „normalnih“, rad sa snovima može da ima odličan progres da osoba sebe bolje upozna.

U psihoterapiji, snovi su značajni. Naročito oni koji se ponavljaju nose poruku za snivača. Jasno je da reperitivni snovi u kojima vas neko stalno progoni su značajano drugačiji indikator za vas, od sna u kojem ste vi sami u kući. U terapiji nije potrebno da vam san bude jasan ili da san bude završen. Može da se radi sa izolovanim dijelom jednog sna ili sa jednim cijelim događajem sna. Njegovom analizom snivač dobija jasniju predstavu o svojoj egzistencijalnoj poziciji. To znači može vidjeti koji je njegov realni stav o sebi i drugima, o tome koji dio naše ličnosti je trenutno najaktivniji. Takođe, izbor sna može da prikaže dragocjene informacije o očekivanjima klijenta. Kompleksnost pamćenja sna ili hipermnezija je indikator želje koliko osoba želi da riješi unutrašnji konflikt. Frojd je imao uvjerenje da ljudi koji ne pamte snove, a svi sanjaju, se boje da upoznaju sebe.

Sanjajte i potražite nove strane svoje ličnosti, jer sve se odvija u vašoj glavi.

Nađa Pekić / Leutar.net 

 51 

Latest posts by Nađa Pekić (see all)

1 Komentar

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.