Razotkrivanje manipulacije u medijima u izbornoj godini

Manipulacija je oblik uticaja na mišljenje i ponašanje ljudi, u formi u kojoj onaj koji je izmanipulisan vjeruje da je samostalno donio određenu odluku ili da je potpuno slobodno formirao mišljenje o nekoj temi. Postoji bezbroj definicija manipulacije, ali u ovom tekstu fokus je na manipulaciji koja se najčešće provodi kroz medije: bilo da ona dolazi svjesno od strane medija ili se medij iskoristi kao sredstvo za plasiranje manipulacije. Odgovoran medij, odgovorno novinarstvo se uvijek bori protiv manipulacije, jer postoje sredstva koja mogu poslužiti za razotkrivanje većine tehnika obmanjivanja publike. Naravno, potrebno je razgraničiti subjekte manipulacije, jer najčešće medij nije onaj koji ima namjeru da manipuliše. Međutim, to ne može biti izgovor za odgovoran medij, jer novinarstvo koje je u službi građana ima metode kojima može zaštiti svoju publiku od (ne)svjesne manipulacije kroz njihove medijske proizvode.

Odgovoran novinar nastupa iz pozicije koja ne treba biti bezuslovno na strani građana, već se očekuje da bude na strani opšteg društvenog interesa. To znači da, ukoliko izvor informacije novinaru ponudi izjavu koja u sebi sadrži neki oblik manipulacije, novinar je obavezan to spriječiti. Kako? Neke od metoda koje novinaru stoje na raspolaganju su: postaviti dodatna pitanja, ponuditi dokaze koji tvrde suprotno, dodatno istražiti temu ukoliko postoji sumnja, opomenuti sagovornika ukoliko izbjegava odgovor i slično. U suprotnom, novinar se pretvara u „držača mikrofona“ koji ne brine o javnom interesu. Na primjer, da li je odgovorno od strane novinara pustiti sagovornika u emisiji da promoviše stranački program, ukoliko mu je postavljeno sasvim drugo pitanje?

AFEKTIVNA MANIPULACIJA

Afektivna manipulacija se zasniva na činjenici da ljudi ne funkcionišu samo na racionalnoj osnovi, već i na emotivnoj i konativnoj. Tehnike manipulacije smo grupisali kao one koje se zasnivaju na formi i one koje se zasnivaju na sadržaju poruke. Ovi oblici manipulacije se najčešće mogu uočiti u televizijskim emisijama, jer se preko vizuelnih medija mnogo lakše utiče na emocije publike. Kada je u pitanju formalni aspekt, metode su: demagogija, zavođenje stilom, manipulacija jasnoćom i estetizacija.

Demagogija – predstavlja oblik govora čije su karakteristike neodređenost, nedostatak argumentacije i laskanje tuđem mišljenju. Ova tehnika se rijetko koristi od strane novinara, ali je često zastupljena u debatnim političkim emisijima.

Neodređenost se ogleda u zamagljivanju smisla poruke, tako što publika ne može znati sa sigurnošću o čemu izvor govori. Na primjer, na pitanje o načinima rješavanja siromaštva u Republici Srpskoj, političar odgovara sa „Ja volim sve naše građane, a oni to znaju“.

Nedostatak argumentacije najčešće prati samu neodređenost, jer se rijetko kada dokazuju tvrdnje u izjavi. Odgovoran novinar će izvoru postaviti dodatno pitanje, a ukoliko ne dobije zadovoljavajući odgovor, publici će skrenuti pažnju o manjkavostima navodnih tvrdnji. Laskanje podrazumijeva zastupanje tuđeg mišljenja, kako bi se zadobila naklonost: „Ljudi dobro znaju da sam ja isti kao i oni – čovjek iz naroda i samim tim čovjek od povjerenja“.

Manipulacija jasnoćom – je tehnika manipulacije koja ima poseban značaj od onog trenutka kada je televizija preuzela primat nad slobodnim vremenom publike. Prilozi u centralnim informativnim emisijama traju jako kratko, što omogućava izvoru da poruku pojednostavi do te mjere koja će zbuniti publiku. Dakle, ovaj metod se zasniva na redukcionizmu i „kratkoći“ poruke, jer su društveni procesi često složeni i nemoguće ih je objasniti u nekoliko rečenica.

Na primjer, neodgovoran novinar ili izvor mogu tumačiti neki izvještaj istraživanja i reći: „Najvažnija informacija za naše društvo je to što se bruto domaći proizvod povećao za izvanrednih 20 procenata. Zemlje u regionu bilježe znatno manje koeficijente“. Ovaj podatak može biti istinit, ali samo u određenom kontekstu i dodatnom objašnjenju: relativno siromašne ekonomije na početku bilježe velike stope rasta jer je osnovica mala, dok prosperitetne zemlje (prema teoriji velikih brojeva) imaju veliku osnovicu i logično je da su stope rasta procentualno manje.

Argument straha – je oblik manipulacije koji se zasniva na upotrebi emotivno obojenih riječi, za koje se očekuje da budu prihvaćene samo zato što dolaze od nekog autoriteta. Na primjer, uticajne javne ličnosti često igraju na kartu autoriteta.

Afektivni spoj (amalgam) – ova tehnika manipulacije se zasniva na bihejviorističkoj psihološkoj teoriji o uslovnim refleksima, koju je razvio ruski naučnik Pavlov (eksperiment sa psima i hranom). Odgovorno novinarstvo ne dozvoljava izvoru slobodu da manipuliše publikom: svako vještačko uslovljavanje na emotivnoj osnovi se prati dodatnim pitanjima, ili se objasni kontekst prije izjave.

Na primjer, konstantno ponavljanje u medijima kako je „Putin sličan Hitleru“ može dovesti do toga da publika na samo spominjanje Putina dobije negativnu reakciju zbog povezivanja sa čovjekom koji je asocijacija za zlo. Dakle, radi se o uslovnom refleksu, a ne o logičnoj asocijaciji.

Ponavljanje – se vodi poznatom Gebelsovom izrekom „hiljadu puta ponovljena laž, prije ili kasnije postaje istina“.Sa aspekta odgovornog novinarstva, prvenstveno novinar treba biti sumnjičav prema izjavama koje neumorno sadrže istu poruku; publika treba biti svjesna da je potrebno dodatno provjeriti istinitost izjava koje se ponavljaju.

Manipulacije ponavljanjem je mnogo lakše uočiti u periodima u kojim se očekuje takav tip poruka, a to su predizborne kampanje. Međutim, odgovoran novinar neće dopustiti sagovorniku da u svakom postavljenom pitanju ponavlja istu poruku, samo mijenjajući formalni redoslijed riječi ili stilizaciju.

Kadriranje pomoću laži – predstavlja manipulaciju dezinformacijama, koje po pravilu sadrže određen broj tačnih informacija, ali u finalnoj poruci nisu istinite. Dezinformacije su relativno čest oblik manipulacije, zato što izvor može iskoristiti određene dokaze koji su neupitno tačni, ali onda zamaskirati istinu u zaključku. Na primjer, u izvještavanju sa sudskih postupaka se krije velika opasnost manipulacije: izvor može navesti da je određena osoba nekada kažnjena i ponuditi dokaze za to, iz čega onda može izvesti zaključak da je ista osoba počinila još neka krivična djela. U tim situacijama odgovoran novinar ne obavlja funkciju prenosnika (dez)informacije, već dodatnim istraživanjem nudi dodatni kontekst.

Kadriranje dovođenjem u zabludu – je tehnika slična dezinformisanju, ali sa mnogo suptilnijim nijansiranjem poruke. Zabluda se kreira tako što se ispravne činjenice koriste na način koji je novinaru i publici nedovoljno jasan: koriste se retorička pitanja, jezičke smicalice i rečenične konstrukcije koje sakrivaju pravi smisao. Na primjer, izvor informacije ne kaže da je doživio neuspjeh, nego: „Pitanje je kako definišemo uspjeh i neuspjeh. Zar prepustiti drugima da nam to govore? Pitanje je koliko su ta mjerila opravdana i ispravna. Međutim, ako ih prihvatimo, onda je tačno, doživjeli smo takav neuspjeh“. Dakle, ne može se reći da je poruka netačna, ali je iznesena na takav zbunjujući način.

Misaoni kolosjeci – su tehnika manipulacije koju najčešće koriste zvanični predstavnici vlasti, pogotovo u slučajevima kada moraju opravdati potez koji nije najbolje prihvaćen u javnosti. Misaoni kolosjeci su eufemizmi koji zataškavaju stvarnost na način da je previše pojednostave i umanje značaj nekog postupka. Novinar i publika ih mogu detektovati na osnovu termina i izraza koji se koriste: „žrtve“ su „kolateralna šteta“, „neuspjeh“ je „manjak uspjeha“, „gubitak“ je „loš dan“, „loša odluka“ je „odluka opterećena negativnim okolnostima“ i slično. Odgovoran novinar od izvora zahtijeva da se stvari nazovu pravim imenom, ne dozvoljava skidanje odgovornosti preko manipulisanja jezikom.

Kognitivni amalgami – se zasnivaju na određenim „polugama“ koje kod publike stvaraju određene pozitivne ili negativne asocijacije. Političari su najčešće svjesni ovih procesa, pa svoje govore ili saopštenja upotpune takvim terminima. Što se tiče Republike Srpske, navešćemo one koje se najčešće koriste:

– Poluge vrline: demokratija, zajedništvo, mukotrpan rad, ljudska prava, Bog, dobrota …

– Poluge otrova: terorista, agresor, demon, neprijatelj, rušilac, iskonski pokvaren …

 Poluge autoriteta: „Ja vam kažem“, „Kad sam vas ja prevario?“ „Mogu da posvjedočim o nevjerovatnim uspjesima“ …

– Poluge zajedništva: naš uspjeh, naš ponos, solidarnost, uspjeh nacije, velika zemlja …

Poluge treba otkrivati samo u odnosu na kontekst, odnosno one su manipulacija samo onda kada na vještački način povezuje dva pojma/procesa. Na primjer, „Pobjeda sportiste je uspjeh cijele nacije“ je amalgam, jer ne postoji logička veza između uspjeha pojedinca i pripadnosti određenoj društvenoj grupi.

UMJESTO ZAKLjUČKA

Odgovorno novinarstvo zahtijeva odgovorne medije, odgovorne novinare i odgovornu publiku. Ne treba biti previše oštar: većina manipulacije se ne odvija svjesno, već se dogodi zbog neznanja, nemara, brzine ili nečeg drugog. Međutim, to ne može biti izgovor, pa je otkrivanje manipulacije zadatak prvenstveno novinara i urednika, kako bi radili u interesu javnosti.

Kao što je rečeno na početku teksta, manipulacija je opasna zbog samog procesa i načina djelovanja: oni koji su predmet manipulacije nisu svjesni uticaja, već su uvjereni da donose samostalnu odluku ili tumačenje. Odgovorno novinarstvo i odgovorna publika ne smiju koristiti argument neznanja kao izgovor, već aktivno raditi u opštem društvenom interesu.

Izvor

Gebels: „Hiljadu puta ponovljena laž, prije ili kasnije postaje istina“. Izborna je godina i svjedoci smo svojevrsnog „medijskog rata“, kako na lokalnim portalima, tako i na javnom TV servisu. Kako će sve biti prihvaćeno, zavisi od volje i sposobnosti pojednica kome je ta „informacija“ upućena. Nećemo se baviti konkretnim primjerima, jer smo dobro savladali tehniku „čitanja između redova“, koja je najbolji način da shvatimo suštinu i dođemo do istine.

Priredio: Leutar:Net

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.