Vaskrs (Uskrs)

Na Veliki petak, kada se slavi uspomena na Hristovo raspeće, u hramovima se iznosi plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob), koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa. U našim krajevima, običaj je da se vjernici provlače ispod nje i  po narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želјu, a ona će biti ispunjena.

Na Veliki petak se ništa ne radi i strogo se posti. Toga dana se farbaju vaskršnja jaja. Po vjerovanju, ta jaja se preko godine ne mogu pokvariti. Prvo jaje, u crveno obojeno na Veliki petak, naziva se čuvarkuća. Ono se čuva do Vaskrsa naredne godine, jer se vjeruje da ukućane štiti od zla i bolesti.

Vaskrsenje Hristovo je najveći događaj u istoriji čovječanstva i najradosnija hrišćanska svetkovina, simbol radosti i vječnosti! Vaskrs je „pokretni“ praznik i uvijek pada u nedjelјu, prvu poslije punog mjeseca, prolјećne ravnodnevnice i jevrejske Pashe. Ovog i ostalih prazničnih dana, do Spasovdana, vjernici se pozdravlјaju sa: „Hristos vaskrse! – Vaistinu vaskrse!“

Zaštitni znak Vaskrsa su obojena jaja, koja su simbol radosti i obnavlјanja života i prirode. Crvena boja predstavlјa Hristovu nevino prolivenu krv na Golgoti, a ujedno je i boja vaskrsenja. U ovim krajevima, naročito u seoskim područjima, jaja su se bojila u koprivi ili najčešće u lučini, jer se jedino tim raspolagalo.

Tucanje jajima i takmičenje čije je jaje najjače je sastavni dio vaskršnjeg slavlјa. Prilikom tucanja izgovara se, takođe, „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje.

Carske dveri na oltaru otvaraju se na Vaskrs i ostaju tako cijele naredne sedmice. Biblijsko predanje kaže da se tada otvaraju rajska vrata i da duše svih upokojenih u tih sedam dana idu u Carstvo nebesko.

Na prvi ponedjelјak poslije Vaskrsa (Pobusani ponedjelјak) po običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. Dakle, Pobusani ponedjelјak je dan posvećen mrtvima.

Upravo to govori o narodnoj vjeri da su svi lјudi pred Bogom živi i da svi, na ovome i na onome svijetu, osjećaju vaskršnju radost.

Vaskrs se smatra i kao transformacija vegetacija, simbol buđenja prirode iz sna i mrtvila.

Posmatrajući sa nehrišćanskog aspekta, u prošlosti se davala značaj jajetu, jer ono štiti od uroka, služi u proricanju i u običaju vidarenja u službi zdravlјa.

Piše: Velibor Šipovac