Peter Frojhen važi za jednog od najzanimljivijih ljudi koji su ikada živjeli.

Peter Frojhen (1886-1957) važi za jednog od najzanimljivijih ljudi koji su ikada živjeli.

Bio je danski pisac, pustolov, novinar, antropolog, glumac i još ponešto, a svakako čovjek koga je smrt nekoliko puta zaobišla na spektakularne načine.

Studiranje medicine u Kopenhagenu, bilo mu je dosadno, napustio je faks i otisnuo se brodom na Grenland 1906.

Društvo mu je pravio prijatelj, kad su stigli do odredišta, na sankama su nastavili put dug preko 1.000 km.

Na putovanju je susretao Inuite, sa kojim je zajedno trgovao, lovio i učio njihov jezik. Kasnije je postao i njihov zaštitnik, kritikovao je katoličke misionare jer su pokazali nerazumijevanje prema toj kulturi.

On i njegov prijatelj su 1910. na Grenlandu napravili trgovačku kućicu, koja je služila i kao baza za druge ekspedicije. Oženio je Inuitkinju Naravanu Mekupaluk (koja je kasnije preminula od gripa) i sa njom je imao dvoje djece. Sve do 1924. istraživao je Arktik i upoznavao istraživače s kulturom Inuita.

Na jednoj ekspediciji, dugoj nekoliko hiljada kilometara, zatrpao ga je sneg, ali nije imao nikakvu opremu koju bi mogao da iskoristi da se izbavi.

Izbavio se tako što je napravio bodež od svog zaleđenog izmeta i njime prokopao sebi put. Kada se vratio u kamp, shvatio je da su mu nožni prsti zaleđeni i da je započela gangrena, pa ih je sam sebi amputirao i stavio klinove umjesto njih.

S vremena na vrijeme, vraćao se u Dansku, pisao je za jedne ugledne novine, a postao je i urednik časopisa u vlasništvu porodice njegove druge žene.

Zatim se ubacio u filmski svijet, otvorio je svoju kompaniju a bio je i saradnik Metro-Goldwyn-Mayer, koji mu je i finansirao novu ekspediciju na Grenland 1932. godine.

Bio je i scenarista, a za film “Eskimo” dobio je Oskara. U tom filmu je glumio jednu od glavnih uloga.

Tokom Drugog svjetskog rata često je upadao u probleme. Naime, mrzio je svaki oblik diskriminacije, pa bi u svakom susretu s anti-semitima ponosno isticao svoje jevrejsko porijeklo. Međutim, niko nije imao hrabrosti da se suoči sa čovjekom visokim dva metra, za koga se znalo da je savladao medvjeda. Bio je dio danskog pokreta otpora, i toliko se hrabro borio da je Hitler lično dao naređenje nacistima da ga uhapse i pogube. Uhvaćen je u Francuskoj, ali je uspio da pobjegne iz zatočeništva u Švedsku. Tamo je upoznao svoju treću ženu, s kojom se preselio u Njujork, jer je ona radila za časopis “Vogue”. Na ovoj slici stoji pored svoje treće žene, nosi bundu od polarnog medveda koga je sam ulovio.

U jednom trenutku je pobijedio i u kvizu “The $64,000 Question”, osvojiviši tih $64.000.

Posljednju deceniju života proveo je relativno tiho pišući knjige (napisao je desetak knjiga o Arktiku i Eskimima), a svijetu je ostavio i Klub avanturista, koji i danas postoji.

Grenland, oko 1920.

„Već danima sam zaglavljen u sniježnom skloništu. Napolju bijesni mećava. Temperatura je toliko niska da mi se dah ledi na zidovima rupe u snijegu u kojoj se nalazim. Ako za određeno vrijeme ne uspem da se izvučem, postaće pretjesno da bi se disalo. Hladnoća, promrzline, zalihe hrane na izmaku i ja, odlučan da preživim.“

Iz njegovog dnevnika

Izvor: Radioaktivni Komarac

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.