Okusi stare Hercegovine

Hercegovina se nalazi pod direktnim uticajem Jadranskog mora.

Veliki je tu broj sunčanih dana. Mostar ima 2290 sunčanih sati, a južna Hercegovina je još sunčanija te spada u najsunčanije krajeve u Evropi.

Zbog svega toga vinogradarstvo ovdje ima hiljadugodišnju tradiciju. O tome svjedoče mnogi istorijski arheološki spomenici još iz rimskog doba na kojima nalazimo uklesane listove vinove loze i grozdova. Prve zapise o hercegovačkim vinima nalazimo u srednjem vijeku u Povelji bosanskog kralja Tvrtka iz 1353. godine, koji kazuje kako je sa svojom pratnjom pio u Suhoj – danas Čitluku, izvrsno hercegovačko vino.

Posebno treba istakći zanimljivu neobičnost i jedinstvenu pojavu u svijetu: poznato Kameno vino. Ime je dobilo jer cijela plantaža vinograda niče iz čistog kamena, s minijaturnim primjesima zemlje. Na taj način ova neobično otporna loza crpi vodu kap po kap iz kamena. Ovakav odnos sorti i položaj vinograda koji je neprestano izložen toplom hercegovačkom suncu, bili su temelj za nebrojene nagrade Kamenom vinu. Kameno vino je svijetložuto-zelene boje, kristalne bistroće s 12% alkohola i ubraja se među vina najvišeg ranga. Ohlađeno na 10°C izvrsno prija uz jela od ribe, jela od pečenog i kuvanog mesa, kao i uz razne nareske i paprikaše.

Najznačajnija tradicionalna jela Hercegovine:

– Pura s kiselinom (palenta gusto ukuvana, kiselo mlijeko ponekad obogaćeno istopljenim maslom i bijelim lukom, tzv. lučinica)

– Raštika – raštan (gusta čorba od raštike, suvog mesa, geršla ili riže i krompira)

– Divlje zelje (divlje zelje, sprema se na isti način kao raštika)

– Janjetina ispod sača (peke) ili s ražnja

– Japrak i dolma

‘ Riblji brudet (riječna riba, morska riba, služi se uz puru)

– Uštipci – priganice (Hercegovački uštipci se prave od gustog tijesta, i duguljasti se lijevaju na vruće ulje. Trebaju izgledati kao stopala i ne smiju se naduvati kao peksimeti, već moraju biti tanki i hrskavi. Tajna je u dodavanju rakije u tijesto, a služe se uz pršut i sir.)

– Kuke (divlje povijene šparoge, spremaju se svježe nasjeckane na salatu ili kao omlet s jajima. Važno je da se ne kuvaju jer tako gube vitamine. Prave šparoge nisu omiljene u Hercegovini i nazivaju se „Zmijske kuke“.)

– Izlivač – razljevuša (uzljevača, izljevač itd… krompir, luk i smjesa brašna i vode, biber i so… izlijeva se u veću tepsiju kako bi bio tanak i hrskav. Služi se s kiselim mlijekom, mlaćenicom ili jogurtom)

– Starinski žuti kolač (recepti variraju, ali je jako bitno da se pravi od domaćih jaja i posipa šećerom u prahu, ponekad se dodaju grožđice, orasi ili suve smokve).

Leutar.net Okusi stare Hercegovine

Izvor: Hercegovina Info

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.