Roditeljsko sagorijevanje: Кad mama više ne može

Burn-out ili sindrom sagorijevanja je termin koji se često koristi u poslovnom okruženju i svakako predstavlja jednu od najnegativnijih posljedica dugotrajne izloženosti stresu na poslu. Međutim, sindrom sagorijevanja nije ograničen samo na profesionalno okruženje.

Sve češće se primjećuju slični simptomi i kod roditelja, posebno kod mama koje provode više vremena sa djecom i ukoliko su djeca mala i potpuno zavisna od njihove brige i njege.

Povećava se brižnost i odgovornost, a uporedo raste strah od moguće greške.

Кada se ovim stresnim faktorima doda hroničan nedostatak sna i nemogućnost da se tijelo odmori kada mu je potreban odmor, raste hronična iscrpljenost organizma.

Javlja se nedostatak energije, umor, problemi sa spavanjem i ishranom, glavobolje, ali i emocionalna i mentalna iscrpljenost. Osoba osjeća tjeskobu, bespomoćnost, beznađe, ponekad tugu i želju da zaplače, smanjena je životna radost i gubi se početni entuzijazam, često postaje društveno izolovana. Javljaju se i poteškoće sa koncentracijom, kao i nemogućnost jasnog i racionalnog razmišljanja. Organizam sve više gubi sposobnost da prevaziđe nagomilani stres.

To su sve one dobre mame koje počinju da osjećaju kako ne mogu više. Opasnosti od sindroma sagorijevanja nisu izložene samo mame u prvim godinama djetetovog života.

Može i kasnije da se pojavi, tokom odrastanja djece, kada ona i sama postaju preopterećena školskim obavezama i vanškolskim aktivnostima, a od roditelja se očekuje da savršeno uklope te aktivnosti, svoje profesionalne obaveze i brigu o domaćinstvu.

Sindromu sagorijevanja, kako na poslu tako i u roditeljstvu, podložnije su osobe koje teže perfekcionizmu i koje imaju nerealno visoka očekivanja od sebe, ali i od drugih, koje su izložene zahtjevima koje prevazilaze njihove individualne sposobnosti, ali i osobe koje nemaju adekvatnu podršku u svom okruženju.

Međutim, kod roditeljstva se javlja dodatni problem u društvenom pritisku da se bude savršen roditelj.

Društvo kroz medije stvara sliku savršenog roditeljstva, koja nije realna.

Djeca slavnih i bogatih su uvijek sređena, čista, nasmijana. Mame su naspavane, vitke, našminkane i tek izašle iz frizerskog salona. Žene znaju da je sve to nemoguće, ali vremenom podliježu unutrašnjim pritiscima da i one moraju tako da izgledaju i da imaju takvu porodicu.

Nerijetko postoje i pritisci u najužoj okolini koji su nemilosrdni i ogledaju se u stalnom kritikovanju i savjetovanju starijih i iskusnijih roditelja, iako često nisu ni zatraženi savjeti.

Treba prihvatiti činjenicu da je tijelo često opravdano umorno i preorijentisati prioritete. Кada se prepozna momenat premorenosti, treba napraviti novu organizaciju, uključiti ravnomijerno i druge članove porodice u svakodnevne obaveze, otvoreno zatražiti pomoć.

Često se javlja i krivica zbog nepostignutog savršenstva, iako je ono iracionalno.

Postoje generalno neki savjeti koji mogu pomoći osobama da izbjegnu sindrom sagorijevanja u momentima kada se pojavi hronični umor i osjećanje zarobljenosti i nemogućnosti da se izađe na kraj sa svim unutrašnjim i spoljašnjim zahtjevima.

– Potrebno je da se osoba ne otuđuje.

– Najbolje je da održava kontakt s drugim mamama koje prolaze kroz iste probleme i koje su najbolja podrška.

– Zatim obavezno treba napraviti listu prioriteta. Neodložne obaveze treba završiti, a sve što može da sačeka treba odložiti ili prepustiti nekom pomagaču iz bliže okoline. Nije sramota zatražiti pomoć roditelja, sestre, drugarice, svi mogu ponekad da pomognu previše umornoj mami.

Naravno, u neuporedivo boljem položaju su žene koje mogu finansijski da plate pomoć u kući ili čuvanje djeteta, ali ukoliko ne mogu, treba zatražiti pomoć od ostalih članova porodice.

Ono što je možda i najbitnije – mame treba da imaju rezervisano vrijeme u toku nedelje samo za sebe i to individualno u zavisnosti od toga šta određenu osobu najviše opušta.

Nekada je to samostalna šetnja, izlazak na kafu s prijateljicom ili odlazak u bioskop. Ovaj mali predah od svakodnevnih obaveza predstavlja odličnu dodatnu energiju u borbi protiv nagomilanog stresa, ali dobro je i navikavati dijete na postepeno razdvajanje.

Sve češće se u svijetu pojavljuju bioskopske projekcije namijenjene mamama s malom djecom ili fitnes programi koji uključuju vježbanje s malom djecom i bebama. To su odlične ideje, ali mame ne smiju nikada da zaborave da treba u toku nedelje da imaju određene trenutke rezervisane samo za svoje aktivnosti.

Paradoks je da najviše i najprije sagore one žene koje su sebi postavile najstrože kriterijume savršenog roditeljstva.

Fizički, emotivno i mentalno iscrpljeni roditelji su podložni brojnim bolestima, ali isto tako postaju i nefunkcionalni roditelji.

Izvor – Ima Nade

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.