Dan bez smijeha je protraćen dan

Dok se ljudi smiju, u njihovom tijelu dolazi do prave bure biohemijskih reakcija. Naučno je dokazano da je smijeh prirodni lijek protiv zatvora, glavobolje, nesanice, stresa i nervoze. O blagotvornisti smijeha znalo se još u drevnim vremenima. Stara kineska poslovica glasi: „Smijeh je melem za dušu“. Šamforu , francuski aforističar i epigramista iz 18. vijekaizjavio je: „Dan bez smijeha je protraćen dan“. Zato, osmijeh na lice, a na uzrečicu „Nije mi ni do čega“ potpuno zaboravite.

Osmijeh umjesto aspirina

Razne naučne studije dokazale su da je smijeh urođen, svojstven svim ljudima , a kao takav i neophodan u životu svakog čovjeka. Prema tvrdnjam stručnjaka, smijeh predstavlja pravo osvježenje za organizam, oživljava naše tijelo i regeneriše ga, poboljšava naše raspoloženje i otklanja unutrašnju napetost. Naučna istraživanja dokazala su da jedan minut smijeha ima isto djelovanje na naš organizam i našu psihu kao i 45 minuta relaksacije.Stručnjaci takođe tvrde da 15 minuta smijeha djeluje blagotvorno na nas isto kao i jedna tableta aspirina.

Šta se dešava u organizmu čovjeka dok se smije?

Mišići lica se skupljaju (grče) i opuštaju, nozdrve šire, jezik opušta, a obrazi podižu i zatežu. Donja vilica podrhtava i spušta  i na taj način omogućava da u pluća dopre što više vazduha. Dolazi do širenja arterija i ubrzavanja krvotoka, zbog čega dok se smijemo naše lice, vrat i šake pocrvene. Oči postaju blago izbuljene i sjajne, a to se događa zato što smijeh aktivira suzne žlijezde. Nekada nam čak poteku i suze dok se smijemo. Smijeh dovodi do potpunog obnavljanja vazduha u plućima, pa je jako djelotvoran za gornje disajne puteve jer ih na taj način pročišćava. I to nije sve: povećani dovod kiseonika u plućablagotvorno utiče na naš krvotok jer pročišćava krv.

Smijeh: Gimnastika za lice i za crijeva

Na lice smijeh djeluje poput masaže, jer čini kožu elastičnom i spriječava njeno opuštanje. Isto tako, smjeh masira i unutrašnje organe: srce, jetru, crijeva… Utvrđeno je da se,dok se smijemo, naša dijafragma grči, srčani ritam postaje brži, a slezina se širi. U francuskom jeziku postoji izraz „dilatler la rate“, što znači smijati se, ali ako bi se bukvalno preveo, on bi doslovce značio „širenje slezine“. Medicinska nauka je potvrdila tačnost ove tvrdnje. Smijeh djeluje relaksirajuće i na naša crijeva, zbog čega se smatra efikasnim prirodnim lijekom protiv zatvora.

Ustvari, smijeh u našem organizmu dovodi do prave biohemijske bure. On proizvodi i oslobađa hormone koji imaju regenerativno svojstvo: adrenalin i noradrenalin. Ovi hormoni dalje podstiču lučenje hormona endorfina, koji između ostalog ublažava bolove.

Smijeh pozitivno utiče i na naš san. Nakon večeri provedene u vedrom, veselom raspoloženju i smijehu, mnogo se lakše uspavamo, a san je dubok i dugotrajan. Osim što uspješno otklanja nesanicu, smijeh djeluje i protiv glavobolje, stresa i nervoze. Rezultat smijeha uvijek je psihičko opuštanje i rasterećenje, uslijed čega se poboljšavaju i radne sposobnosti čovjeka.

Mislite na svoje zdravlje, budite nasmijani

Međutim, danas, kada smo, čini se, sve više opterećeni raznim obavezama i često nemamo dovoljno slobodnog vremena, postavlja se pitanje kako i čime izazvati smijeh i primjeniti ga kao lijek.  Za to postoje različiti načini. Vjerovatno ste čuli za golicanje unutrašnjosti nosa pravim guščijim perom, postoji i gas koji izaziva smijeh, primjenjuju se i razne disajne tehnike koje podstiču smijeh. U svakodnevnom životu, dobro dođu vicevi, dosetke, šale…

Međutim, ono što jednu osobu može da nasmije, drugu ostavlja potpuno ravnodušnom. Zato se u zasmijavanju možemo poslužiti evociranjem komičnih uspomena, slušanjem duhovitih ljudi i razgovorom sa njima, gledanjem pozorišnih komedija i smiješnih filmova, čitanjem smiješnih knjiga, posjećivanjem sajtova sa vedrim i duhovitim temama.

Za koji god način zasmijavanja da se odlučimo, najbitnije je da se prekine začarani krug u kome stavovi tipa „nije mi ni do čega“, „loše sam“, „depresivan sam“… na kraju zaista i dovedu do ovakvih neželjenih stanja. Za pravi i kvalitetan osmijeh u osnovi je potreban pozitivan stav čovjeka.

I za kraj, imajte na umu samo još ovu stručnu tvrdnju:

„Iz obzira prema zdravlju ne bi trebali propustiti ni jednu priliku za smijeh“ (dr Arni Rubinštajn, francuski neurolog).

I osmjeh na lice, jer vaše raspoloženje u svakodnevnom životu najviše zavisi od vas samih!

 

Dragan Antić/Leutar.net

Dragan Antić

Dragan Antić

Web pisac i urednik većeg broja portala.
Dragan Antić

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Anti-SPAM Test *

Ovaj sajt koristi Akismet antispam aplikaciju. Saznajte više o Akismetu..