NARODNO VJEROVANJE I SUJEVJERJE U HERCEGOVINI

Vjerovanje u stuve, vampire, vještice i vile

Hercegovina nije ostala pošteđena prisustva animologije i demonologije. Prisutno je vjerovanje u duše, posebno u duše pokojnika, zatim u bezlične demone i božanstva, demone u polulјudskom i lјudskom obliku.

Hercegovci su vjerovali da lјudi mogu biti stuve (zduve, zduhaći). To su osobita lјudska bića koja mogu biti pred običnim lјudima nevidlјivi. Obično znaju da proriču, poznaju trave, i slično. Prema vjerovanju, kako su lјudi nevesinjskog kraja govorili, ako se dijete začedi uoči nedjelјe ili praznika, to dijete će biti stuva. Isto tako, ako se dijete rodi u košulјici, moglo bi biti „stuvlјivo“.

Prema vjerovanju, vampir ili vukodlak je čovjek koji nakon četrdeset dana od smrti, oživi jer u njega uđe đavolski duh. Posebno je dobro očuvano vjerovanje da se duše umrlih grešnika pretvaraju u vampire, ili ako preko leševa pravednika pređe neka od nečistih životinja (npr. mačka). Narod je vjerovao da vampir ima krvave oči i zube, odnosno da je mješina ispunjena krvlјu, a mjere zaštite od njega su bile: krst naslikan katranom na vratima kuće, bijeli luk, zvuk zvona i glogov kolac.

U Hercegovini postoje razne priče koje su vezane za mit o vuku i zlim dušama. U srpskoj mitologiji vuk je tabuisan kao demonsko biće, jer je najveći neprijatelј stoke. Negdje se vjeruje da onaj ko ubije devet vukova obezbjeđuje sebi mjesto u raju! Da ne bi vukovi klali ovce i da ih zmije ne bi ujele, srijedom i petkom se nisu smjele strići ovce, niti se uoči srijede i petka i na samu srijedu i petak smjela češlјati ili grebenati vuna. Takođe, i danas u mnogim krajevima (na primjer, zabilјeženo u Dabru i Bileći) srijedom oko tora se ništa ne radi. Ovo je upravo zbog vjerovanja da vuk ne bi došao među ovce. Dakle, srijeda je jedan od „varovnih“ dana.

Takođe, u istočnoj Hercegovini zabilјeženo je vjerovanje da se vilice božićne pečenice ne smiju razglaviti da ne bi vuk došao u tor. A na Lučindan običaj je da se obilazi stado. Taj ritual ima za cilј da se vuku zavežu usta, odnosno da kada uđe među stado da ne može razdvojiti vilice.

Vješticama su se zvale mjesne (seoske) babe koje su se bavile magijskim ritualima. Vjerovanje u vještice u Hercegovini bilo je čak predmet pisanja i Vuka Karadžića, poslije i Luke Grđića-Bjelokosića. Za vještice se govorilo da one sišu krv djeci i oduzimaju stoci mlijeko. Vjerovalo se da se vještica može pretvoriti u leptira i u druge životinje.

Prema pisanju arhimandrita Joanikija Pamučine iz 1867. godine, u Hercegovini je postojalo vjerovanje kako su móre djevojke rođene od majke vještice od koje nauče zanat i one postaju vještice kad se vjenčaju i pređe im vijenac preko glave.

Vjerovalo se i u postojanje vila. To su ženska natprirodna bića, naklonjena lјudima, koje su zamišlјane kao lijepe djevojke zlatnih kosa i sa krilima, odjevene u duge prozračne halјine. I dan-danas, ponegdje, mogu se čuti priče o tome kako su se viđale pored izvora, obučene u bijelo, sa pletenicama do pojasa, kako čuvaju vodu da je ko ne zamuti; ili, kako su ih viđali u ponoć, pored vodenica ili na raskrsnicama, gdje igraju i pjevaju.

O lјepoti vila do danas je ostala izreka „lijepa kao vila“, a u narodnim pjesmama pripisuju im se čudne moći, posmatranja iz oblaka i davanja savjeta junacima.

 

Kult vode, drveća i bilјaka

U Hercegovini postoje oglašene zdrave vode – izvori, na kojima se svijet skuplјa i smatra ih lјekovitim. Kod naroda ovoga kraja naročito je bio istaknut kult drveća i bilјaka. Na primjer: bosilјak je odvajkada imao posebno mjesto u narodnoj religiji kao bilјka koja štiti od zlih sila. On je sveta bilјka, jer je prvi put nikao na Golgoti, pa ga je dobro držati u kući. Tisovina ima zaštitnu moć. Preci su vjerovali da se oko tise okuplјaju vile i da ovo drvo štiti od vještica, uroka i svakog zla.

Orah je jedan od simbola podzemnog svijeta. U prastara vremena se vjerovalo da se na orahu skuplјaju vještice i zli duhovi. Pod orahom ne valјa spavati, kao ni sjeći ga ako se pred kućom nalazi. Uprkos tome što se vjerovalo da orah pred kućom donosi nesreću, lјudi su ga sadili jer daje dobar hlad. Vrba se smatra drvetom napretka i podmlađivanja. U Hercegovini narod vjeruje da je lijeska sveta i da u nju grom ne udara. Zato se narod za vrijeme grmlјavine skriva pod lijesku, ili stavlјa lјeskovu grančicu za kapu. Takođe se vjeruje da se štapom od lijeske može lako ubiti zmija.

U narodu je vjerovanje da u lipu nikada neće udariti grom, jer se po predanju pod tim drvetom odmarala Bogorodica kada je u naručju nosila Isusa. Lipe se obično sade pored crkava i smatraju se svetim drvetom.

Mlado drvo niko neće posjeći, jer se to smatra velikim grijehom. To nipošto neće uraditi momak ili djevojka, jer se vjeruje da bi tako prouzrokovali nemogućnost da imaju djece. Narod smatra da svaka bilјka ima svoju dušu, da je lјekovita i da je Bog stvorio onoliko bilјaka koliko ima i bolesti. To znači da svaka bolest ima i svoju bilјku kao lijek. S tim u vezi, u narodnom liječenju bilјke služe kao zaštita – amajlija.

 

Velibor Šipovac / Leutar.net

Latest posts by Velibor Šipovac (see all)

Budi prvi koji komentariše

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena




Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.